KONSEITU TEORIKU ASFIKSIA
KAPITULU I
KONSEITU TEORIKU
1.1
Definisaun Asfiksia
Asfiksia (mai husi lian Yunani, “ katak menuz pulsu”)
ou suffokasaun mak difikuldade dada iis ne’ebé kauza husi menuz oksijeniu iha
isin. Buat ida ne’e hetan kauza husi: menuz oksijeniu iha ambiente anin nian;
obstruksaun mekanizmu ba dalan iis ba pulmaun nian (Anonim, 2020).
Asfiksia mak hanesan kondisaun ida ne’ebe bebe foin
moris no la konsege dada iis spontan no
regular.Bebe ho istoria moras sofrimentu fetal antes bebe moris jeralmente sei
akontese asfiksia bainhira bebe moris.Problema ne’e iha relasaun besik ho
problema saude inan isin-rua,abnormalidade ba iha husar talin ou problema
ne’ebe mak fo afeta ba bebe nia moris durante ka depoiz de partus ( prawirohardjo,2018).
Asfiksia neonatorum nu’udar kondisaun ida ne’ebe bebe
labele dada iis ho espontan no regular depoisde bebe moris.buat ida ne’e kauza
husi fetal ipoksia iha uteru nia laran no ipoksia ne’e iha relasaun ho
faktor-faktor ne’ebe mak mosu bainhira inan ida gravida (isin-rua),partu,ou
bele mos depois de partu.Kauza asfiksia sei aumenta la diak bainhira halo
kuidadu ba bebe ne’ebe la masimu.Asaun ne’ebe sei halo ba bebe hodi salva bebe
nia vida mak tenke limita sinais sintomas ne’ebe sei kontinua no sei mosu
fila-fali (Depkes ,2017).
1.2 klasifikasaun(Depkes
,2017)
1.
Asfiksia
grave (valor APGAR 0-3)
Hetan
frekuensia fuan <100 ˣ/mint,muskulu ne’ebe fraku,sianosis,kondisaun bebe ho
asfiksia grave persija resusitasaun lalais no uza oksijeniu,se karik bebe ho
asfiksia grave maka fo terapia oksijeniu 2-4 ml/kg tanba peju bebe ho asfiksia
grave hetan tuir dosis ne’ebe mak fo;
2.
Asfiksia
naton (valor APGAR4-6)
Ba
bebe ne’ebe ho asfiksia naton persija resusitasaun no fo oksijeniu to’o bebe
hetan dada iis normal fila-fali;
3.
Bebe
normal ou asfiksia Kaman (valor APGAR 7-9);
4.
Bebe
ne’ebe normal ho valor APGAR 10;
Asfiksia
bain-bain hanesan rezultadu ida husi ipoksia fetal ne’ebe hamosu sinal :
a)
Djj
liu husi 100ˣ/mnt ou husi 100 mnt la normal;
b)
Mekoniu
iha amniotiku fetal nia ulun;
c)
Apnea;
d)
Kamutis;
e)
Sianosis
f)
Menus
estimulasaun.
Maske maneja ho jestaun ne’ebe bele halo hodi
trata bebe asfiksia mak liu husi prosesu resusitasaun.
Resusitasaun nu’udar asaun ida atu restaura fila-fali konsiensia ema ida ne’ebe ho situasaun fuan no pulmaun la servisu ona.
2.3 Etiolojia
Tuir ( Depkes. 2019 ) Kondisaun balu ne’ebe mak
lo’os ba inan isin-rua sira kauza disturbasaun ba sirkulasaun ran iha
uteruplasenta depoisde oksijeniu ba bebe sai menuz.Ipoksia ba bebe iha uteru
nia laran hatudu fetal grave ne’ebe bele
kontinua sai fali asfiksia bebe ne’ebe foin moris.
Iha faktor konesidu balun
sai kauza asfiksia ba bebe ne’ebe foin moris,entre sira seluk iha mos faktor
husi inan,faktor husar talin no faktor bebe mak hanesan tuirmai ne’e:
1. Faktor inan
a)
Preeklamsia
no eklamsia;
b)
Ran
sai barak (plasenta previa ou bele mos deslokamentu premature ba plasenta);
c)
Partu
kleur ou partu trava;
d)
Isin
manas durante prosesu partu no infeksaun grave hanesan (malaria,sifilis,tb,hiv);
e)
Gravida
liu fulan (depoisde 42 semanas gravida).
2. Faktor husar talin
a)
Lasu(lilitan)
husar talin;
b)
Husar
talin badak;
c)
Simpul
tali pusat/husar talin ne’ebe mak kesi an;
d)
Prolapsus
tali pusat/husar talin ne’ebe mak moris uluk bebe.
3. Faktor bebe
a)
Bebe
premature (antes 37 semanas gravida);
b)
Partu
sirurjikal;
c)
Abnormalidade
konjenital;
d)
Air
ketuban bercampur meconium (warna kehijawaan)’
Parteira sira ne’ebe ajuda inan ida atu partu tenke hatene faktor sira ne’ebe mak iha risku atu hamosu asfiksia.Sekuandu hetan ona fator risku sira-ne’e,tenke fo hatene ou koalia ba bebe nia inan no familia sira kona-ba bebe ne’ebe iha posibilidade persija atendimentu resusitasaun.Maibe dalaruma susar atu identifika faktor risku sira no la promote maibe asfiksia sei nafatin akontese.Tanba ne’e enfermeiru/a sira tenke prontu hodi halo resusitasaun ba kada bebe foin moris.
1.4 Manifestasaun
Klinika
1.
Ba
inan isin-rua sira
Tuir
peskiza anterior husi (Dwi Ari,2017)
pulsu fuan nian makas liu husi 100 ˣ/mnt ou menus husi 100 ˣ/mnt halus no
ireguler tanba iha meconium ne’ebe mak sai:
a)
Karik
djj normal no iha meconium: fetal komesa asfiksia;
b)
Karik
djj 160ˣ/mnt ba leten no iha meconium: fetal sedang asfiksia;
c)
Jika
djj 100ˣ/mnt mai kraik ma iha meconium signifika katak: fetal iha prosesu grave
nia laran.
2.
Ba
bebe foin moris
a)
Bebe
kamutis no sianosis;
b)
Esforsu
dada iis minimal ou lae;
c)
Ipoksia;
d)
Asidosis metaboliku no respiratoriu;
e)
Iha Mudansa ba funsaun fuan nian;
f) Faila iha sistema multiorgaun.
1.4 Anatomia
fisiolojia
Tuir ( prawirohardjo,2018).
1. Respirasaun
Fenomenu ne’ebe estimula neonatus dada iis primeira vez maka prinsipalmente hodi comprende.Maske
nune’e bele esplika iha inisiu husi prezensa dada-iis nian,hanesan mos prezensa
husi faktor rua ne’ebe iha papel atu estimula bebe nia iis dahuluk,hanesan
tuirmai ne’e :
a)
Ipoksia
partu ikus mak halo estimulasaun fiziku iha ambiente externa iha uteru ne’ebe
mak estimula sentru respiratoriuiha kakutak.Iha mos estimulasaun ba iha
ambiente uteru nia liur ezemplu hanesan anin
malirin,gravidade,moras(nyeri),naroman,no lian.
b) Presaun ba iha kavidade toraxika ne’ebe akontese tanba kompresaun ba iha pulmaun durante partu,ne’ebe estimula anin tama ba pulmaun tuir mekanizmu.Interasaun entre sistema respiratoriu,kardiovaskuler,no junta sai sentru respiratoriu ne’ebe sustentavel no presija ba moris.Tanba ne’e sistema hotu tenke iha funsaun ne’ebe normal.
1. Sirkulasaun
Ran
Sirkulasaun fetus iha karakteristika hanesan sistema ho presaun ne’ebe naton.Ho nune’e klem tia bebe nia husar talin no sistema ho presaun naton iha unidades plasenta ne’ebe mak kotu.Sistema sirkulasaun ba bebe ne’ebe foin moris agora daudaun sai hanesan sistema sirkulasaun taka,presaun a’as no hamrik mesak.Efeitu ne’ebe mosu antes bebe nia husar talin klem hanesan aumentu ba sistema vascular.Aumentu SVR ida-ne’e akontese iha tempu ne’ebe mak hanesan bainhira bebe ida foin moris no dada iis primeiru.Oksijeniu primeiru husi sistema vascular pulmonar relaksasaun nakloke no menus presaun iha pulmaun.
1.6 Patofisiolojia
Ba bebe sira ne’ebe mak
sofre asfiksia konfirmadu ona katak iha perturbasaun troga gas no mos transportasaun o2 sei fo
kauza ba o2 ne’ebe mak menus no sei difikulta ba co2 atu sai.Situasaun ne’e sei fo influensia ba funsaun selula
isin-lolon nian no depende husi todan asfiksia ne’ebe kleur iha funsaun hetan
reversivel permanente,hodi rezulta
komplikasaun,restu sira ou sofredor sira mate.
Ba iha faze
inisiu,perturbasaun simu o2 no hasai co2 iha isin-lolon ida ne’e dalaruma bele
hamosu asidose respiratoriu.Se karik situasaun ne’e la iha mudansa no nafatin
kontinua,maka sei akontese metabolizmu anaerobic hanesan glikolisis glikolen
isin-lolon nian.Asidu organiku forma tanba iha impaktu metabolizmu maka fo
kauza ba asidu bokon atu nune’e iha balansu
hanesan asidose metaboliku.Situasaun ne’e sei perturba funsaun orgaun
isin-lolon,no iha posivel atu akontese menus sirkulasaun kardiovaskular ne’ebe
hatudu liu husi presaun ran menus no frekensi pulsu nian.(Karra,O.A.M.A,2014)
1.6 Ezaminasaun
Diagnostiku
Tuir (Rifai,2020) Analiza ran no oksijeniu nian( ph menus husi 7,20) avaliasaun ba apgar scor
tuir (kor kulit,esforsu dada iis,tonus moskular) ezaminasaun EEG no CT scan
karik iha ona komplikasaun.
1.7 Komplikasaun
Tuir (Fitria,2018)Komplikasaun
ne’ebe mak mosu ba asfiksia neonatus entre seluk mak hanesan tuir mai ne’e :
a)
Edema
serebral & hemorajia serebral
Ba pasiente
asfiksia sira ho funsaun kardiaka prejudika ou bele prolonga rezultadu xoke
neonatal,nune’e ran halai ba kakutak mos sei menus,situasaun ne’e bele kauza ba
ippoxia no iskemia ne’ebe mak rezulta iha edema serebral,no bele mos kauza ba
hemoragia serebral.
b)
Anuria
ka uliguria
Disfunsaun
ventrikulu kardiaka bele mos okore ba pasiente ho asfiksia,no kondisaun ne’e
konesidu ho disfunsaun miokardia no momentu okorensia ne’ebe akompana ho
alterasaun no sirkulasaun.Ba iha situasaun ne’e kardiaku fluira sei barak liu
tan no halai ba orgaun hanesan mesenteriku no rins. Ida ne’e mak kauza hodi
akontese hipoksemia ba vasus sanguineo mesentrium no rins ne’ebe mak kauza ba
urine sai uitoan.
c)
Aprensaun(kejang)
Ba bebe ne’ebe mak
iha asfiksia sei hetan perturbasaun
troka gas no transporta o2 nune’e pasiente menus fornesimentu no difikuldade
atu hasai co2 ida-ne’e bele kauza ba
hetan moras kejang ba labarik refere
tanba perfusaun tesidu la efetivu.
d)
Koma
Pasiente ne’e moras
asfiksia la hetan tratamentu kedas, ida-ne’e bele halo koma tanba buat barak
inklui ipoksemia no hemorajia ba iha serebral.
KUIDADUS ENFERMAJEN
TEORIKU
1.1 Assesmentu
a.
Identidade pasiente:
ida ne’e sei inklui (bebe) naran,hela-fatin,data moris,sexu.nu
registu, Diagnosa,
b.
Identidade responsavel:
naran (inan no aman,tinan
relijiaun,nivel edukasaun,profisaun,hela-fatin,Relasaun, nsst,
c.
Keixa principal :
Atu
hatene razaun pasiente nebe sente durante halo examinasaun (Romauli, 2011). Pasiente ho asfixia iha frekuensia fuan <
100x/min ou >100x/min, tonus musculo ladun diak, sianosis/kamutis(Ridha,2014).
d. Antenatal care (ANC)
Atu hatene historia ANC
regular ou lae, durante gravida iha semana hira, fatin ANC no nia historia
gravida (Wiknjosastro,2019).
e. Akonsellamentu
Inan hetan ona
akonselhamento kona ba nutrisaun, atividade durante gravida no sinais sinais
perigo ba gravida. (Saifuddin,2010).
f.
Imunisasaun Tetanus Tosoid (TT)
Atu hatene hetan/lae,
baihira no dala hira nebe orsida sei fo influensia ba imunidade inan no oan ba
iha moras Tetanus (Wiknjosastro,2019).
g. Tuir (Muslihatum,2019)
abito inan nian wainhira gravida:
1.
Padraun nutrisaun : halo revisaun atu deskobre inan isin rua nee sofre
ba disturbios ba nutrisaun ou lae, padraun nutrisaun precisa halo examina kona
ba frekuensia, kualidade, keixa, hahan restrisoes.
2.
Padrau n eliminasaun : halo
revisaun atu hatene dalahira inan ba soe foer boot no soe foer kiik, iha
ligasaun ho obesidade ou lae.
3.
Padraun deskansa : atu hatene obstaculo nebe dalaruma mosu ba inan isin
rua sira no bele hetan dadus kona ba atinjimento ba deskansa.
4.
Personal hygiene : halo revisaun kona ba nivel limpeza, nee iimportante
atu labele kona infesaun.
5.
Psikologia cultura : atu hatene inan iha hahan nebe bandu no abito
durante gravida nebe la fo lisensa atu han iha cultura nia laran iha komunidade
nee rasik.
6.
Fumador no usa drogas no alcohol : sei fo impaktu ba abortu no estragus.
h. Analiza Data
Daduz
Objectivu
Daduz objectivu mak gravasuan ne’ebe halo husi
rezultadu ezaminasaun fisiku, no daduz apoiu (Wildan no Hidayati,2018)
a.
Ezaminasaun espesifiku
Halo ho ezaminasaun APGAR ba menit primeiru ba dala lima no sanulu.
b. Ezaminasaun jeral
Ezaminasaun tomak, ulun, isin lolon, extremidade,
tonus muskulo, nivel atividade, kor kulit no bebe nia ibun wainhira tanis.
Ezaminasaun sinais- sinais:
1.
Taxa respirasaun 40-60x/min, verifika iha difikuldade ba dada iss;
2.
Taxa fuan 120-160x/min;
3.
Temperature normal 36,5ºC;
c.
Examinasaun fisiku sistematiku tuir Indrayani no Moudy (2013):
1.
Ulun : examinasaun ulun, sutura, molase, verifika relasaun iha
lokalisasaun ho matan no ulun;
2.
Matan : loke bebe nia matan no haree iha sinais infesaun ou pus. Hamos
bebe nia matan fuan rua ho algodaun DTT. Fo colirio;
3.
Tilun : verifika relasaun lokalisasaun matan ho ulun;
4.
Inus no ibun : verifika ibun no langitan sumbing, reflex dada, avalia
wainhira bebe susu;
5.
Peskosu : verifika iha glandula tiroide;
6.
Peito : verifika lian respiratorio no frekuensia cardiac. Hare iha puxar
parede peito no putting susun (simetria ou lae);
7.
Abdomen : palpasaun ba kabun atu hare iha anormalidade no kondisaun
husar;
8.
Genitalia : ba mane verifika iha testiculo tun on aba scrotu nia laran.
No ba feto verifika labia mayora no minora vagina perfurada no uretra
perfurada;
9.
Costas : atu hatene kondisaun ruin kotuk verifika reflex iha costas ho
maneira cosando ho ita nia liman fuan iha bebe nia costas, no bebe sei halo
tuir movimento husi ita nia liman fuan;
10.
Anus: verifika buracus/lubang bebe nia anus;
11. Extremidade: sura
total liman fuan bebe nian;
12. Kulit: hare kor kulit no kor ibun no sinais
moris.
Daduz Apoiu
Daduz apoiu halo ezaminasaun iha laboratóriu
nee importante katak atu foti diagnosa ou causal nebe klaro ho nune’e ita bele
fo aimoruk ne’ebe klaru mos.
Examinasaun
nebe precisa mak : koko ran ho rutina
Valor ran kompletu ba bebe ho asfixia forma husi : Hb (normal
15-19gr%) dalabarak ba bebe ho asfixia Hb dalabarak mak diminui tamba O2 iha
ran uitoan deit. Leokositos liu husi 10,3 x 10 gr/ct (normal 4,3-10,3 x 10
gr/ct) tamba bebe ho preterm imunidade sei baixo ho nunee risko boot.
Trombositos (normal 350 x 10 gr/ct) trombositos ba bebe ho preterm ho post
asfixia barak mak diminui tamba sempre akontese hipoglikemia.
Examinasaun
analisa ba gases ran (gasometria)
Valor analisa ba gases ran ba bebe ho post asfixia forma husi : Ph
(normal 7,36-7,44). Nivel ph dalabarak mak dimimui no akontese asidosis
metaboliku PCO2 (normal 35-45mmHg). Nivel PCO2 ba bebe post asfixia dalabarak
aumenta no dalaruma akontese hiperapnea. PO2 (normal 75-100 mmHg) nivel PO2 ba
bebe ho post asfixia dalabarak dimunui tamba akontese hipoksia progresivo, HCO3
(normal 24-18 mEq/L.)
Valores eletrolito serico ba bebe post asfixia forma husi : Natrium
( 134-150mEq/L. Kalium (normal 3,6-5,8 mEq/L). Kalsium (normal 8,1-10,4 mEq/L).
1.2 Diagnosa
Enfermajem
1.
Hamoos
dalan respiratoriu la efetivu relasiona ho Konsentrasaun Likidu iha pulmaun
2.
Padraun
respirasaun la efetivu relasiona ho
hipoventilasaun
3.
Disturbiu
troka oksijeniu relasiona ho desequilibriu perfusaun ventilasaun.
1.1 Planu
intervensaun enfermajen
|
Diagnosa enfermajen |
Objektivu no Kriteriu Rezultadu |
Intervensaun
Enfermagem |
Rasionalidade |
|
Hamoos dalan respiratoriu la efetivu relasiona ho Konsentrasaun Likidu iha
pulmaun
|
Objektivu Depoizde halo asaun enfermajen durante 2x24oras espera katak pasiente bele dada is ho diak fali. Kriteriu rezultadu 1.
La hatudu isin manas 2.
La hatudu tauk 3.
Dada is fila normal 4.
Hasai sputum liu husi dalan respiretoriu 5.
La iha lian aumenta |
1.
Determina nesesidade oral/ sactiom trakeal 2.
Auskulta/rona lian antes no depois de saction 3.
Hamoos area parte trakeal depois saction hotu
4.
Monitor,status oxigenio pasiente, status hemadinamiku
antes halo saction no depoiz. |
1.
Tau hamutuk data ba kuidadus optimal 2.
Ajuda/tulun halo evaluasaun
3.
Atu hamenus microganismo
4.
Atu hatene efektividade husi saction.
|
|
Padraun respirasaun
la efetivu relasiona ho hipoventilasaun |
Depois de halo
asaun durante prosesu enfermagem espera katak pola respiratoriu bele sai
efetivu fali Kriteriursultadu 1.
Pasiente hatudu pola respiratoriu ne’ebe efetivu 2.
Hirus matan simetris 3.
La iha lian respiratoriu aumenta 4.
Respiratoriu normal fila fali hanesan baibain |
1.
Tahandalanrepiratoriuhodi
halopemgisapan 2.
Kontrola status respiratoriu no oksigeniu tuir nia
presija. 3.
Auskulta dala respiratoriuatu hatene ventilasaun tun 4.
Kolabora ho doutor atu hare AGD no instumentu ne’ebe
ajuda atu dada i’is 5.
Fo oxigenio tuir nesesidade |
1.
Hodi hamoos dalan respiratoriu 2.
Uja hodi hatene sirkulasaun oxigeniu no halo diak status saude 3.
Ajuda halo evaluasaun 4.
Iha mudansa ba iha disritmia fuan/ korasaun 5.
Atu ajuda halakon i’is boot |
|
Prosesu troka
oksijeniu la funsiona relasiona
ho ventilasaun perfusi la ekilibriu
|
Depois
de halo asaun enfermajen ba px durante 2x24 h espera katak prosesu troka
oksijeniu bele normal fila-fali.
|
1. monitor rezultadu ne’ebe mak analiza
oksijeniu no ran. 2. avalia pulmaun no frekuensia
respiratoriu nia lian,no mos produsaun esputun. 3. auskulta sons
respiratoriu no observa area ne’ebe mak la hanesan
|
1.Hodi altera Agd
bele desenkadear aritmia kardiaka. 2.ajuda avalia ba px
nia mear.
3.Avalia px nia
esforsu mear.
|
|
|
|
|
|
2.4.Implementasaun enfermagem
Implementasaun enfermagem hanesan etapa daha’at husi prosesu kuidadus
enfermagem ne’ebé hato’o bazeia ba planu intervensaun ne’ebé maka define ona,
hodi bele atinzi objetivu no kriteria rezultadu ne’ebé iha.
2.5.Avaliasaun enfermagem
Avaliasaun hanesan etapa ikus husi prosesu enfermajem. Avaliasaun
hanesan atividade v internasaional ho utilizasaun SOAP.
Etapa evaluasaun hanesan komparasaun ne’ebé sistematiku no planeia
konaba kondisaun pasiente ho objetivu ne’ebé manteim ona, halo ho maneira
ekilíbriu hodi envolve pasiente, familia no profisional saúde sira.
REFERENSIA
Irwanto, I. (2017). Asfiksia
pada Bayi Baru Lahir dan Resusitasi Asfiksia pada Bayi Baru Lahir dan
Resusitasi. September.
Fitria. (2018). Asfiksia Neonatorum. Journal of Chemical
Information and Modeling, 53(9), 1689–1699.
Hidayati. (2018). Asfiksia pada Bayi Baru Lahir. Angewandte
Chemie International Edition, 6(11), 951–952., 10–27.
Rahmawati &Lisa, 2016, & Maruroh, 2016. (2017). Keperawatan
Asfiksia Neonatorum. 6–22.
Rifai, Achmad, G. S. (2020). Asuhan Kebidanan Pada Bayi Baru Ny.T
Dengan Asfiksia Sedang Di Rb Restu Ibu Sragen. Kekuatan Hukum Lembaga Jaminan
Fidusia Sebagai Hak Kebendaan, 21(2).
Maret, S., & Repository, I. (2019). Contoh Skripsi Dewi Ratna
Sulistina.
H Kara, O. A. M. A. (2014). Asuhan Bayi Baru Lahir dengan Asfiksia. Paper
Knowledge . Toward a Media History of Documents, 7(2), 107–115.
0 Response to "KONSEITU TEORIKU ASFIKSIA "
Post a Comment