Graduasaun

Graduasaun
hadomi nafatin o nia prosesu

KONSEITU TEORIKU ASFIKSIA

 

KAPITULU I

KONSEITU TEORIKU

1.1  Definisaun Asfiksia

 

Asfiksia (mai husi lian Yunani, “ katak menuz pulsu”) ou suffokasaun mak difikuldade dada iis ne’ebé kauza husi menuz oksijeniu iha isin. Buat ida ne’e hetan kauza husi: menuz oksijeniu iha ambiente anin nian; obstruksaun mekanizmu ba dalan iis ba pulmaun nian (Anonim, 2020).

Asfiksia mak hanesan kondisaun ida ne’ebe bebe foin moris no la konsege  dada iis spontan no regular.Bebe ho istoria moras sofrimentu fetal antes bebe moris jeralmente sei akontese asfiksia bainhira bebe moris.Problema ne’e iha relasaun besik ho problema saude inan isin-rua,abnormalidade ba iha husar talin ou problema ne’ebe mak fo afeta ba bebe nia moris durante ka depoiz de partus  ( prawirohardjo,2018).

Asfiksia neonatorum nu’udar kondisaun ida ne’ebe bebe labele dada iis ho espontan no regular depoisde bebe moris.buat ida ne’e kauza husi fetal ipoksia iha uteru nia laran no ipoksia ne’e iha relasaun ho faktor-faktor ne’ebe mak mosu bainhira inan ida gravida (isin-rua),partu,ou bele mos depois de partu.Kauza asfiksia sei aumenta la diak bainhira halo kuidadu ba bebe ne’ebe la masimu.Asaun ne’ebe sei halo ba bebe hodi salva bebe nia vida mak tenke limita sinais sintomas ne’ebe sei kontinua no sei mosu fila-fali  (Depkes ,2017).

 

1.2    klasifikasaun(Depkes ,2017)

1.      Asfiksia grave (valor APGAR 0-3)

Hetan frekuensia fuan <100 ˣ/mint,muskulu ne’ebe fraku,sianosis,kondisaun bebe ho asfiksia grave persija resusitasaun lalais no uza oksijeniu,se karik bebe ho asfiksia grave maka fo terapia oksijeniu 2-4 ml/kg tanba peju bebe ho asfiksia grave hetan tuir dosis ne’ebe mak fo;

2.      Asfiksia naton (valor APGAR4-6)

Ba bebe ne’ebe ho asfiksia naton persija resusitasaun no fo oksijeniu to’o bebe hetan dada iis normal fila-fali;

3.      Bebe normal ou asfiksia Kaman (valor APGAR 7-9);

4.      Bebe ne’ebe normal ho valor APGAR 10;

Asfiksia bain-bain hanesan rezultadu ida husi ipoksia fetal ne’ebe hamosu sinal :

a)         Djj liu husi 100ˣ/mnt ou husi 100 mnt la normal;

b)        Mekoniu iha amniotiku fetal nia ulun;

c)         Apnea;

d)        Kamutis;

e)         Sianosis

f)         Menus estimulasaun.

Maske maneja ho jestaun ne’ebe bele halo hodi trata bebe asfiksia mak liu husi prosesu resusitasaun.

Resusitasaun nu’udar asaun ida atu restaura fila-fali konsiensia ema ida ne’ebe ho situasaun fuan no pulmaun la servisu ona. 

 

2.3  Etiolojia

Tuir ( Depkes. 2019 ) Kondisaun balu ne’ebe mak lo’os ba inan isin-rua sira kauza disturbasaun ba sirkulasaun ran iha uteruplasenta depoisde oksijeniu ba bebe sai menuz.Ipoksia ba bebe iha uteru nia laran hatudu  fetal grave ne’ebe bele kontinua sai fali asfiksia bebe ne’ebe foin moris.

Iha faktor konesidu balun sai kauza asfiksia ba bebe ne’ebe foin moris,entre sira seluk iha mos faktor husi inan,faktor husar talin no faktor bebe mak hanesan  tuirmai ne’e:

1.      Faktor inan

a)    Preeklamsia no eklamsia;

b)   Ran sai barak (plasenta previa ou bele mos deslokamentu premature ba plasenta);

c)    Partu kleur ou partu trava;

d)   Isin manas durante prosesu partu no infeksaun grave hanesan (malaria,sifilis,tb,hiv);

e)    Gravida liu fulan (depoisde 42 semanas gravida).

2.      Faktor husar talin

a)    Lasu(lilitan) husar talin;

b)   Husar talin badak;

c)    Simpul tali pusat/husar talin ne’ebe mak kesi an;

d)   Prolapsus tali pusat/husar talin ne’ebe mak moris uluk bebe.

3.      Faktor bebe

a)    Bebe premature (antes 37 semanas gravida);

b)   Partu sirurjikal;

c)    Abnormalidade konjenital;

d)   Air ketuban bercampur meconium (warna kehijawaan)’

    Parteira sira ne’ebe ajuda inan ida atu partu tenke hatene faktor  sira ne’ebe mak iha risku atu hamosu asfiksia.Sekuandu hetan ona fator risku sira-ne’e,tenke fo hatene ou koalia ba bebe nia inan no familia sira kona-ba bebe ne’ebe iha posibilidade persija atendimentu resusitasaun.Maibe dalaruma susar atu identifika faktor risku sira no la promote maibe asfiksia sei nafatin  akontese.Tanba ne’e enfermeiru/a sira tenke prontu hodi halo resusitasaun ba kada bebe foin moris.

 

 

1.4    Manifestasaun Klinika

1.      Ba inan isin-rua sira

Tuir peskiza anterior husi (Dwi Ari,2017) pulsu fuan nian makas liu husi 100 ˣ/mnt ou menus husi 100 ˣ/mnt halus no ireguler tanba iha meconium ne’ebe mak sai:

a)    Karik djj normal no iha meconium: fetal komesa asfiksia;

b)   Karik djj 160ˣ/mnt ba leten no iha meconium: fetal sedang asfiksia;

c)    Jika djj 100ˣ/mnt mai kraik ma iha meconium signifika katak: fetal iha prosesu grave nia laran.

2.      Ba bebe foin moris                                      

a)         Bebe kamutis no sianosis;

b)        Esforsu dada iis minimal ou lae;

c)         Ipoksia;

d)         Asidosis metaboliku no respiratoriu;

e)          Iha Mudansa ba funsaun fuan nian;

f)         Faila iha sistema multiorgaun.

 

1.4  Anatomia fisiolojia

Tuir ( prawirohardjo,2018).

 

1.      Respirasaun

Fenomenu  ne’ebe estimula neonatus  dada iis primeira vez  maka prinsipalmente hodi comprende.Maske nune’e bele esplika iha inisiu husi prezensa dada-iis nian,hanesan mos prezensa husi faktor rua ne’ebe iha papel atu estimula bebe nia iis dahuluk,hanesan tuirmai ne’e :

a)    Ipoksia partu ikus mak halo estimulasaun fiziku iha ambiente externa iha uteru ne’ebe mak estimula sentru respiratoriuiha kakutak.Iha mos estimulasaun ba iha ambiente uteru nia liur ezemplu hanesan anin malirin,gravidade,moras(nyeri),naroman,no lian.

b)   Presaun ba iha kavidade toraxika ne’ebe akontese tanba kompresaun ba iha pulmaun durante partu,ne’ebe estimula anin tama  ba pulmaun tuir mekanizmu.Interasaun entre sistema respiratoriu,kardiovaskuler,no junta sai  sentru respiratoriu ne’ebe  sustentavel no presija ba moris.Tanba ne’e sistema hotu tenke iha funsaun ne’ebe normal. 

1.      Sirkulasaun Ran

Sirkulasaun fetus iha karakteristika hanesan sistema ho presaun ne’ebe naton.Ho nune’e klem tia bebe nia husar talin no sistema ho presaun naton iha unidades plasenta ne’ebe mak kotu.Sistema sirkulasaun ba bebe ne’ebe foin moris agora daudaun sai hanesan sistema sirkulasaun taka,presaun a’as no hamrik mesak.Efeitu ne’ebe mosu antes bebe nia husar talin klem hanesan aumentu ba sistema vascular.Aumentu SVR ida-ne’e akontese iha tempu ne’ebe mak hanesan bainhira bebe ida foin moris no dada iis primeiru.Oksijeniu primeiru husi sistema vascular pulmonar relaksasaun nakloke no menus presaun iha pulmaun.  


1.6    Patofisiolojia

Ba bebe sira ne’ebe mak sofre asfiksia konfirmadu ona katak iha perturbasaun  troga gas no mos transportasaun o2 sei fo kauza ba o2 ne’ebe mak menus no sei difikulta ba co2 atu sai.Situasaun  ne’e sei fo influensia ba funsaun selula isin-lolon nian no depende husi todan asfiksia ne’ebe kleur iha funsaun hetan reversivel  permanente,hodi rezulta komplikasaun,restu sira ou sofredor sira mate.

Ba iha faze inisiu,perturbasaun simu o2 no hasai co2 iha isin-lolon ida ne’e dalaruma bele hamosu asidose respiratoriu.Se karik situasaun ne’e la iha mudansa no nafatin kontinua,maka sei akontese metabolizmu anaerobic hanesan glikolisis glikolen isin-lolon nian.Asidu organiku forma tanba iha impaktu metabolizmu maka fo kauza ba asidu bokon atu nune’e iha balansu  hanesan asidose metaboliku.Situasaun ne’e sei perturba funsaun orgaun isin-lolon,no iha posivel atu akontese menus sirkulasaun kardiovaskular ne’ebe hatudu liu husi presaun ran menus no frekensi pulsu nian.(Karra,O.A.M.A,2014)


1.6    Ezaminasaun Diagnostiku

Tuir (Rifai,2020) Analiza ran no oksijeniu nian( ph  menus husi 7,20) avaliasaun ba apgar scor tuir (kor kulit,esforsu dada iis,tonus moskular) ezaminasaun EEG no CT scan karik iha ona komplikasaun. 

 

1.7    Komplikasaun

Tuir (Fitria,2018)Komplikasaun ne’ebe mak mosu ba asfiksia neonatus entre seluk mak hanesan tuir mai ne’e :

a)         Edema serebral & hemorajia serebral

Ba pasiente asfiksia sira ho funsaun kardiaka prejudika ou bele prolonga rezultadu xoke neonatal,nune’e ran halai ba kakutak mos sei menus,situasaun ne’e bele kauza ba ippoxia no iskemia ne’ebe mak rezulta iha edema serebral,no bele mos kauza ba hemoragia serebral.

b)        Anuria ka uliguria

Disfunsaun ventrikulu kardiaka bele mos okore ba pasiente ho asfiksia,no kondisaun ne’e konesidu ho disfunsaun miokardia no momentu okorensia ne’ebe akompana ho alterasaun no sirkulasaun.Ba iha situasaun ne’e kardiaku fluira sei barak liu tan no halai ba orgaun hanesan mesenteriku no rins. Ida ne’e mak kauza hodi akontese hipoksemia ba vasus sanguineo mesentrium no rins ne’ebe mak kauza ba urine sai uitoan.

c)         Aprensaun(kejang)

Ba bebe ne’ebe mak iha  asfiksia sei hetan perturbasaun troka gas no transporta o2 nune’e pasiente menus fornesimentu no difikuldade atu hasai co2 ida-ne’e bele  kauza ba hetan moras  kejang ba labarik refere tanba perfusaun tesidu la efetivu.

d)        Koma

Pasiente ne’e moras asfiksia la hetan tratamentu kedas, ida-ne’e bele halo koma tanba buat barak inklui ipoksemia no hemorajia ba iha serebral.

 

KUIDADUS ENFERMAJEN TEORIKU

1.1  Assesmentu

a.       Identidade pasiente:

ida ne’e sei inklui  (bebe) naran,hela-fatin,data moris,sexu.nu registu, Diagnosa,

b.      Identidade responsavel:

naran (inan no aman,tinan relijiaun,nivel edukasaun,profisaun,hela-fatin,Relasaun, nsst,

c.       Keixa principal :

Atu hatene razaun pasiente nebe sente durante halo examinasaun (Romauli, 2011). Pasiente ho asfixia iha frekuensia fuan < 100x/min ou >100x/min, tonus musculo ladun diak, sianosis/kamutis(Ridha,2014).

d.      Antenatal care (ANC)

Atu hatene historia ANC regular ou lae, durante gravida iha semana hira, fatin ANC no nia historia gravida (Wiknjosastro,2019).

e.       Akonsellamentu

Inan hetan ona akonselhamento kona ba nutrisaun, atividade durante gravida no sinais sinais perigo ba gravida. (Saifuddin,2010).

f.        Imunisasaun Tetanus Tosoid (TT)

Atu hatene hetan/lae, baihira no dala hira nebe orsida sei fo influensia ba imunidade inan no oan ba iha moras Tetanus (Wiknjosastro,2019).

g.      Tuir (Muslihatum,2019) abito inan nian wainhira gravida:

1.    Padraun nutrisaun : halo revisaun atu deskobre inan isin rua nee sofre ba disturbios ba nutrisaun ou lae, padraun nutrisaun precisa halo examina kona ba frekuensia, kualidade, keixa, hahan restrisoes.

2.    Padrau n eliminasaun : halo  revisaun atu hatene dalahira inan ba soe foer boot no soe foer kiik, iha ligasaun ho obesidade ou lae.

3.    Padraun deskansa : atu hatene obstaculo nebe dalaruma mosu ba inan isin rua sira no bele hetan dadus kona ba atinjimento ba deskansa.

4.    Personal hygiene : halo revisaun kona ba nivel limpeza, nee iimportante atu labele kona infesaun.

5.    Psikologia cultura : atu hatene inan iha hahan nebe bandu no abito durante gravida nebe la fo lisensa atu han iha cultura nia laran iha komunidade nee rasik.

6.    Fumador no usa drogas no alcohol : sei fo impaktu ba abortu no estragus.

h.      Analiza Data

Daduz Objectivu

Daduz objectivu mak gravasuan ne’ebe halo husi rezultadu ezaminasaun fisiku, no daduz apoiu (Wildan no Hidayati,2018)

a.    Ezaminasaun espesifiku

Halo ho ezaminasaun APGAR ba menit primeiru ba dala lima no sanulu.

b.      Ezaminasaun jeral

Ezaminasaun tomak, ulun, isin lolon, extremidade, tonus muskulo, nivel atividade, kor kulit no bebe nia ibun wainhira tanis.

Ezaminasaun sinais- sinais: 

1.        Taxa respirasaun 40-60x/min, verifika iha difikuldade ba dada iss;

2.        Taxa fuan 120-160x/min;

3.        Temperature normal 36,5ºC;

c.         Examinasaun fisiku sistematiku tuir Indrayani no Moudy (2013):

1.        Ulun : examinasaun ulun, sutura, molase, verifika relasaun iha lokalisasaun ho matan no ulun;

2.        Matan : loke bebe nia matan no haree iha sinais infesaun ou pus. Hamos bebe nia matan fuan rua ho algodaun DTT. Fo colirio;

3.        Tilun : verifika relasaun lokalisasaun matan ho ulun;

4.        Inus no ibun : verifika ibun no langitan sumbing, reflex dada, avalia wainhira bebe susu;

5.        Peskosu : verifika iha glandula tiroide;

6.        Peito : verifika lian respiratorio no frekuensia cardiac. Hare iha puxar parede peito no putting susun (simetria ou lae);

7.        Abdomen : palpasaun ba kabun atu hare iha anormalidade no kondisaun husar;

8.        Genitalia : ba mane verifika iha testiculo tun on aba scrotu nia laran. No ba feto verifika labia mayora no minora vagina perfurada no uretra perfurada;

9.        Costas : atu hatene kondisaun ruin kotuk verifika reflex iha costas ho maneira cosando ho ita nia liman fuan iha bebe nia costas, no bebe sei halo tuir movimento husi ita nia liman fuan;

10.    Anus: verifika buracus/lubang bebe nia anus;

11. Extremidade: sura total liman fuan bebe nian;

12. Kulit: hare kor kulit no kor ibun no sinais moris.

 

 

 

 

 

Daduz Apoiu

Daduz apoiu halo ezaminasaun iha laboratóriu nee importante katak atu foti diagnosa ou causal nebe klaro ho nune’e ita bele fo aimoruk ne’ebe klaru mos.

Examinasaun nebe precisa mak : koko ran ho rutina

Valor ran kompletu ba bebe ho asfixia forma husi : Hb (normal 15-19gr%) dalabarak ba bebe ho asfixia Hb dalabarak mak diminui tamba O2 iha ran uitoan deit. Leokositos liu husi 10,3 x 10 gr/ct (normal 4,3-10,3 x 10 gr/ct) tamba bebe ho preterm imunidade sei baixo ho nunee risko boot. Trombositos (normal 350 x 10 gr/ct) trombositos ba bebe ho preterm ho post asfixia barak mak diminui tamba sempre akontese hipoglikemia.

Examinasaun analisa ba gases ran (gasometria)

Valor analisa ba gases ran ba bebe ho post asfixia forma husi : Ph (normal 7,36-7,44). Nivel ph dalabarak mak dimimui no akontese asidosis metaboliku PCO2 (normal 35-45mmHg). Nivel PCO2 ba bebe post asfixia dalabarak aumenta no dalaruma akontese hiperapnea. PO2 (normal 75-100 mmHg) nivel PO2 ba bebe ho post asfixia dalabarak dimunui tamba akontese hipoksia progresivo, HCO3 (normal 24-18 mEq/L.)

Valores eletrolito serico ba bebe post asfixia forma husi : Natrium ( 134-150mEq/L. Kalium (normal 3,6-5,8 mEq/L). Kalsium (normal 8,1-10,4 mEq/L).

 

1.2    Diagnosa Enfermajem

1.      Hamoos dalan respiratoriu la efetivu  relasiona ho Konsentrasaun Likidu iha pulmaun

2.      Padraun  respirasaun la efetivu relasiona ho hipoventilasaun

3.      Disturbiu troka oksijeniu relasiona ho desequilibriu perfusaun ventilasaun.

1.1    Planu intervensaun enfermajen

Diagnosa enfermajen

Objektivu no Kriteriu Rezultadu

Intervensaun Enfermagem

Rasionalidade

Hamoos dalan respiratoriu la efetivu  relasiona ho Konsentrasaun Likidu iha pulmaun

 

Objektivu

Depoizde halo asaun enfermajen durante 2x24oras espera katak pasiente bele dada is ho diak fali.

Kriteriu rezultadu

1.       La hatudu isin manas

2.       La hatudu tauk

3.       Dada is fila normal

4.       Hasai sputum liu husi dalan respiretoriu

5.       La iha lian aumenta

1.       Determina nesesidade oral/ sactiom trakeal

2.       Auskulta/rona lian antes no depois de saction

3.       Hamoos area parte trakeal depois saction hotu

 

4.       Monitor,status oxigenio pasiente, status hemadinamiku antes halo saction no depoiz.

1.       Tau hamutuk data ba kuidadus optimal

2.       Ajuda/tulun halo evaluasaun

 

3.       Atu hamenus microganismo

 

 

4.       Atu hatene efektividade husi saction.

 

Padraun respirasaun la efetivu relasiona ho hipoventilasaun

Depois de halo asaun durante prosesu enfermagem espera katak pola respiratoriu bele sai efetivu fali

Kriteriursultadu

1.       Pasiente hatudu pola respiratoriu ne’ebe efetivu

2.       Hirus matan simetris

3.       La iha lian respiratoriu aumenta

4.       Respiratoriu normal fila fali hanesan baibain

1.       Tahandalanrepiratoriuhodi halopemgisapan

2.       Kontrola status respiratoriu no oksigeniu tuir nia presija.

3.       Auskulta dala respiratoriuatu hatene ventilasaun tun

4.       Kolabora ho doutor atu hare AGD no instumentu ne’ebe ajuda atu dada i’is

5.       Fo oxigenio tuir nesesidade

1.       Hodi hamoos dalan respiratoriu

2.       Uja hodi hatene sirkulasaun  oxigeniu no halo diak status saude

3.       Ajuda halo evaluasaun

4.       Iha mudansa ba iha disritmia fuan/ korasaun

5.       Atu ajuda halakon i’is boot

 

 

 

 

Prosesu  troka  oksijeniu la funsiona  relasiona ho ventilasaun perfusi la ekilibriu

 

Depois de halo asaun enfermajen ba px durante 2x24 h espera katak prosesu troka oksijeniu bele normal fila-fali.

 

 

 

 

 

 

 

1. monitor rezultadu ne’ebe mak analiza oksijeniu no ran.

  2. avalia pulmaun no frekuensia respiratoriu nia lian,no mos produsaun esputun.

3. auskulta sons respiratoriu no observa area ne’ebe mak la hanesan

 

1.Hodi altera Agd bele desenkadear aritmia kardiaka.

2.ajuda avalia ba px nia mear.

 

3.Avalia px nia esforsu mear.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.4.Implementasaun enfermagem

Implementasaun enfermagem hanesan etapa daha’at husi prosesu kuidadus enfermagem ne’ebé hato’o bazeia ba planu intervensaun ne’ebé maka define ona, hodi bele atinzi objetivu no kriteria rezultadu ne’ebé iha.

 

2.5.Avaliasaun enfermagem

Avaliasaun hanesan etapa ikus husi prosesu enfermajem. Avaliasaun hanesan atividade v internasaional ho utilizasaun SOAP.

Etapa evaluasaun hanesan komparasaun ne’ebé sistematiku no planeia konaba kondisaun pasiente ho objetivu ne’ebé manteim ona, halo ho maneira ekilíbriu hodi envolve pasiente, familia no profisional saúde sira.


 

REFERENSIA

 Irwanto, I. (2017). Asfiksia pada Bayi Baru Lahir dan Resusitasi Asfiksia pada Bayi Baru Lahir dan Resusitasi. September.

Fitria. (2018). Asfiksia Neonatorum. Journal of Chemical Information and Modeling, 53(9), 1689–1699.

Hidayati. (2018). Asfiksia pada Bayi Baru Lahir. Angewandte Chemie International Edition, 6(11), 951–952., 10–27.

Rahmawati &Lisa, 2016, & Maruroh, 2016. (2017). Keperawatan Asfiksia Neonatorum. 6–22.

Rifai, Achmad, G. S. (2020). Asuhan Kebidanan Pada Bayi Baru Ny.T Dengan Asfiksia Sedang Di Rb Restu Ibu Sragen. Kekuatan Hukum Lembaga Jaminan Fidusia Sebagai Hak Kebendaan, 21(2).

Maret, S., & Repository, I. (2019). Contoh Skripsi Dewi Ratna Sulistina.

H Kara, O. A. M. A. (2014). Asuhan Bayi Baru Lahir dengan Asfiksia. Paper Knowledge . Toward a Media History of Documents, 7(2), 107–115.

 

 


0 Response to "KONSEITU TEORIKU ASFIKSIA "

Post a Comment

Iklan Atas Artikel

Iklan Tengah Artikel 1

Iklan Tengah Artikel 2

Iklan Bawah Artikel