KONSEITU TEORIA GASTRITIS
CAPITUTO II
2.1. Konseitu Teoria G
2.1.1.Difinisaun
-Gastritis hanesan inflamasaun nebe akontese iha kamada mukosa no
sub mukosa estomagu problema sempre mosu iha menbram mukosa tamba halo dieta
arbiru.(smeltzer,2001:1062;suyono,2001:127;hadi 1999:181;hinchliff.1999:182).
- Gastritis hanesan inflamasaun nebe akontese iha mukosa estomagu
(kapita selecta kedokteran,edisi ketiga hal 492).
- Gastritis hanesan inflamasau ida ou inflamasaun mukosa estomagu
akut,kronik,difus,ou local (parafiologia, sylvia 4prince hal 422).
- Gastritis hanesan prosesu inflamasaun iha camada mukosa no sub
mukosa stomagu no hispatologi bele hare liu husi inflamasaun iha ita nia
sel-sel sira, iha fatin refere (ilmu penyakit dalam jihit ii)
- Gastritis hanesan inflamasau local ou hafahe an ba bacteria
(charlene j,2001,hal:138).
- Gastritis hanesan inflamasau ida iha ita nia mukosa estomagu nebe
akut ho estragus iha erosit.erosif tamba inflamasau nebe akontese iha parte
mukosa.Modelo bot husi gastritis mak gastritis errosive ou gastritis hemoragik
sangramento mukosa estomagu akontese,signifika menus ona komunitas mukosa iha
nia fatin.
-Gastritis fahe ba parte rua(2)mak hanesan:
ü Gastritis akut
Hanesan
modelu gastritis ida nebe ita sempre hasoru iha klinika mak gastritis akut
erosif.
-Gastritis
akut erosif hanesan inflamasaun mukosa estomagu nebe akut ho problema-problema
erosif.Ita hatene katak erosif wainhira problema nebe akontese la tama liu
laran duke mukosa muskularis.
ü Gastritis Kronik
Gastritis kronik hanesan inflamasaun
iha parte mukosa estomagu nebe kronika (soeparma,1999 Hal;201).
Modelo Hispatology
- gastritis kronik
superfisial
-gastritis kronik atropik
-aprofi estomagu
-metaplasma intensional
Dinamika /mudansa hispatology glandula husi mukosa estomagu sai
mukosa glandula intestino delgado nebe inklui sel globet.
2)Distribuisaun Anatomia
-gastritis kronik korpus (gastritis tipe A)sempre liga ho prosesu autroimun
nbo kontinua sai anemia pernisiosa tamba akontese problema absorpsi vitamin
B12.wainhira problema absorsi ne’e akontese husi derificar selula
pariental,nebe halo sekresaun acido estomagu menus.
-kronik antrum (gastritis Tipe B)sempre hetan no iha relasaun
bacteria (Gastritis Hilicobacter Pylorico ).
2.1.2. Anatomia ho Fisiologia
-Estomago hanesan sacomuskular ida nebe mamuk ,nia fatin iha parte
karuk iha kabun nia leten,iha los ruin
iga nia okos, estomago ema bo’ot nia naruk 10 inchi no bele bo’ot hodi bele
akumula hahan no bee,iha galon 1.Wainhira estomago mamuk,nia bele lipat
an,hanesan akordium ida.Wainhira estomago prense ona ho aihan nia sei nakloke
an halo bo’ot.
-estomago halo processu no rai hahan tuir prosesu atu husik ba iha
intestino delgado,wanhira hahan tama ba ita esophagus ho estomago (esophagel
sphincter)sei loke an no husik hahan tama ba estomago.Wainhira tama ba estomago
anel nee taka.Parede estomago nee husi mukosa-mukosa husi muskulos nebe
forte,wainhira hahan iha estomago,parede estomago hahu harahun hahan sira,iha ne’eba kedas glandula sira
ne’ebe iha mukosa iha parede estomago hahu hasai suco gastrico(iha mos enzima
sira no acido estomago nian)atu bele harahun diak liu tan hahan sira.
-hanesan suco gastritis mak acido hidrokiorida.Acido nee korosif
tebes wainhira paku besi mos bele tama iha saco gastriko nee.parede estomagu
protégé husi mukosa sira hanesan bicarbonato.gastritis baibain akontese
bainhira mekanismu proteje nee failansu no halo estraga parede estomagu.
2.1.3 Etiologi
-Gastritis Akut
Kauza husi aimoruk analgetik anti inflamasaun mak hanesan aspirin
(aspirin nebe nia dose menus bele kauza erosi mukosa estomagu).sasan kimia
hanesan:lisol,alcohol,fuma,kafein lada,esteroid ho digitalis.
Gastritis mos bele kauza husi aimoruk hanesa aspirin ho aimoruk
anti inflamasi non esteroid(AINS )bele kauza mos husi mikrosirkulasi mukosa
estomagu, hanesan trauma, ahi-han ho sepsi (mansjoer,anf,1999,hal;492).
-Gastritis kronik
Kauza no patogenesis babain seidauk bele detekta,gastritis ida nee
hanesan akontesimentu baibain ba iha inan aman sira,maibe deskonfia ba iha sira
nebe konsumu alcohol,kauza seluk mak hanesan :dieta nebe arbiru,han barak
liu,han ho lais no hahan nebe barak liu ho pimento nebe nakunun ho mikroorganismu,factor
psikologi, stress primer ou sekunder bele hasae produsaun acido,paristik
stomagu, stress mos bele aumenta halo
hahan book an no parede stomagu sai forte,ida ne’e bele kauza inflamasaun ba iha stomagu .
2.1.4.patofisiologia
-Istimulasaun selula vagas ne’ebe barak wainhira stress psikologi
bele kauza sekresaun ne’ebe halo husi nekleus motorik dorsalis nervus vagus
,wainhira liu husi nervus vagus ba iha parede stomagu iha sistema nervus
enterik depois glandulas gaster ou boracha stomagu,waimhira mukosa iha atrium
stomagu halo sekresaun hormona gastrin no halo selula-selula pariental ne’ebe
produs acido hidroklorinnya maka’as liu hodi akontese iritasi ba iha mukosa
stomagu (cuyton.1997,1021.1022).
-aimoruk sira,alcohol, acido empedu,ou enzima pancreas bele estraga
mukosa kambung ,interompe barrier mukosa stomagu ,bele hamosu iritasaun no
inflamasaun ba iha mukosa stomagu no nekrosis ida ne’ebe bele akontese
performasaun parede stomagu no(perdarahan)ou ran ne’ebe sei barak no
peritonitis (long.1996:196).
2.1.5 Komplikasi
a) Gastritis Akut
- Gastritis akut bele kauza
husi stress,zat kimia hanesan aimoruk sira,alcohol ,hahan ne’ebe manas ,ou nakonun ho acido .Ba ida ne’ebe stress sei akontese
istimulasaun nervus (NV) ne’ebe bele hasae acido klorida (HCI)iha
stomagu,wainhira iha CHI ne’ebe iha stomagu nia laran sei halo senti laran
sae,muta no anoreksia.
b) Gastritis kronik kauza husi bakteria gram negative Helikobakteri
Pylori ,Bakteria pathogen (Helikobakterypylori
nia bele halo infeksi iha ita ema idaidak nia isin lolon liu hus ibun no liuliu akontese ou transforma husi
inanba bebe dala ruma la iha sintomas (asimptomatik) dalaruma bersarang ho
bakteria Helikobakteri pylori nia
bertahan iha ita nia kabun selama ita sei moris . No durante 10-15%ne’ebe hetan infeksi dalaruma bele hetan moras
,kanek iha lambung ou iha mos ita nia 12 jari,barak liu kanek ne’ebe dalabarak
akontese iha usus 12 jari duke iha lambung.
Helikobakteri pylori hanesan tipo ida husi bakteria gram negative
no nia modelo spiral no nia bele atu moris ba kondisaun iha oan fatin ne’ebe
di’ak no ho ar be’ebe ituan .Helikobakteri pylori berkoloni iha ita nia lambung
laran no hamutuk ho kanek ne’ebe iha ita nia lambung ho iha duodeno (hare
gambar)infeksi husi helikobakteri pylori no barak hetan iha ema ne’ebe iha
nasaun-nasaun ne’ebe ho standar ekonomia ne’e tun no iha qualidade saude ne’ebe
la di’ak atu hela no hahu forma kanek.Helikobakteri pylori hela ho superfisie
iha lambung li husi interaksi liu husi membrane bakteria lektin ho olo
gosakarida ne’ebe spesifik husi glikoprotein menbram sel-sel epitel lambung .
Mekanismu primeiru husi bakteria mak halo inisiasaun atu hadia ou
junta kanek liu husi produsaun veneno VaCA.Veneno VaCA sei harahun
selula-selula ne’ebe hamutuk iha besik stomagu liu husi maneira oi-oin mak
hanesan mudansa funsaun endolissosom ,hasae permebilitas parasol ,halo pori iha
membram plasma ou iha apoptosis (sel ne’ebe oho an).
Iha individuo seluk ,bakteria pylori mos halo infeksaun iha isin
stomagu nian.Wainhira kondisaun ne’e
akontese hela de’it halo infeksaun ne’ebe luan ne’ebe mak fo influensia iha
besik stomagu nomos tumor stomagu .Tumor stomagu hanesan tumor ida ne’ebe bele
kauza ba mate .
Infeksaun iha parede stomagu mos hanesan factor resiku husi tipu
importante .tumor limfa (limpatik neoplasma ) iha stomagu ou baibain ita bolu
limfoma,KALT(mukosa sociated tissue).Jaringa
limpoid ne’ebe ligasaun ho mucus (lendir )infeksaun
helicobacter piloriku funsaun importante kuidadu tumor ne’ebe iha.Limforma bele
tama wainhira ita kombate bakteria iha antibiotic .Helikobakteri pillory so
bele hetan iha ita ema no nia halo adaptasaun
ho stomagu. Wainhira individuo ida hetan infeksaun bakteria piloriku
ne’e la identifika ,wainhira iha fase infeksaun kronik ,bakteri bele halo
influensia ba isin wainhira iha mudansa husi stomagu. Ulceras instestinais ho
duodenais bele resolve ho produsaun acido de stomagu maibe sempre mosu fila fali tamba bakteria
noinfeksi kronik stomagu nafatin iha .
2.1.6.Manifestasaun Kliniku
a) Gastritis Akut Erosive
Gastritis akut erosive iha modelu ne’ebe oioin,ida ne’ebe Kaman
maka asintomatik nomos to’o makas maka bele halo ema mate nia sinais ho
sintomas mak:
1)
Hematematis ne’ebe bele komesa makas ne’ebe mak akontese
husi ran ne’ebe menus.
2)
Iha kazu bo’ot
,sintomas ladun maibe asintomatik .
3)
Ddalaruma halo
laran sa’e no muta.
4)
Ran sai barak
husi feses .
5)
Anemia
difisiensia netiologia ne’ebe lalos .
6)
Ita sempre hare
husi ema ne’ebe ran sai barak.
b) Gastritis kronik
1) Oioin no lalos
2) Sentiment nakonun ho anoreksia
3) Distress epigastrick ne’ebe la real
4) Bosu lalais
- Tuir priyanto ,2006 ,diagnosa
ba pasiente gastritis mak :
a) Hare ran hanesan HB,H+,leokosit ,trombosit .
b) Hare no sek endoskopi.
c) Hare no sek hispatologi biopsy no segmentu estomagu .
a) Hare Ran
kok
ne’e uza hodi hare iha H pillory iha ran,resultadu teste positivu hatudu katak
pasienete halo ona kontaktu husi bakteri iha tempu balun iha nia moris maibe la
hatudu katak pasiente ne’e rasik
hetan ona infeksaun. Halo teste ran mos hodi hatene katak anemia ga
lae,ne’ebe akontese ran sai barak tamba gastritis .
b) koko area respiratorio
metodu diagnostiku sira tuir
prinsipio katak urea muddda husi UREASE H.PILORY KARBODIOKSIDA (CO2). Hasai
lalais liu husi parede esophagus no bele detekta iha dalam respiratorio.
c) Ezaminasaun feses
koko no halo ezaminasaun ka iha bacteria H. Pilori
iha feses ou lae . resjultadu ne’ebe positivu bele identifica bainhira akontese
ikfeksaun. Ezaminasaun mis bele halo banhira feses iha ran ruma .buat ida ne
hatudu ran ba iha esofaghus.
d) Endoskopi dsluran digestive parte leten
Ho testeida ne bele hetan la iha normal ba iha saluran digestive parte
posterior neebe la hetan husi sinar-x. koko ida nee halao ho metode hatama
selan kiik neebe fleksibel (endoskop) liu husi ibun no tama ba iha esophagus.
Estomagu no parte posterior intestine neebe kiik.
No peskossu sei halo anastesia depois endoskop
hatama hodi garantia katak pasiente ente konfortabel ho teste .bainhira iha
jaringan laran iha canal digestive neebe hare ho diskunfia. Dotora sira sei
foti sampel itoan (biopsy) husi canal seluk. Sampel ida nee sei lori ba laboratorio
hodi cek .teste ida nee ho durasaun neebe han 20 minute to 30 minutu. Sei
hatete fo Pasiente labele fila bainha teste nee sei la remata. Maibe tenke hein
toh efek husi anatesi lakon toh oras 1 ou oras 2 .
e)ronsen canal digestive parte posterior.
teste ne sei hetan sinal sintomas gastritis ou moras sira seluk. Baibain sei husu atu tolan fluido barium depois diroten. Fluido nee sei casaco canal digestive no sei claru bainhira ba rontgen.
2.2 Konseitu prosesu enfermagem
2.2.1 Penkajian
Anamese inclui
:
1. Identifica
Pasiente
a.
Naran :
b.
Idade :
c.
Sexo :
d.
Hela fatin :
e.
Sub-distrito :
f.
Relijiaun :
g.
Estudu :
h.
Kondisaun :
i.
Moras agora :
j.
Moras anterioe
:
2. Ezaminasau fisiku : Review
of system
a.
B 1 (breath) : takhipnea
b.
B 2 (blood) :
takikardi, hiportermia, distrimia pulsu perifer menus, kor kulit mudansa
c.
B 3 (brain) :
ulun fatuk moras, vontade la iha, nia konsensia la dun diak , disorientasi,
moras epigastrum
d.
B 4 (bladder) : oliguri, asediu balansu fluido.
e.
B 5 (bowel) : ranmenus,
anorexia laransae. Muta, maras ulu hati, la iha toleran ho hahan neebe manas,
f.
B 6 (bone) :
vontade la iha,
3.) Ezaminasaun diagnostic
a.
Ezaminasaun ran: teste ida nee atu halo
ezaminasaun fisiku ba H.pylori iha ran. Rejustadu neeb positive hatudu katak
pasiente halo kantakto ho bacteria ba nia moris tomak maibe ida nee la iha
hatudu katak pasiente kontami bacteria kona infeksaun. Teste ran mos atu cek
ran midar neebe akontese ran husi estomagu bainhira gastritis.
b.
Koko area respiratorio
Metodu diagnostic ho base primsipio katak area
neebe muda husi urease H. pylori iha estomagu sai amonjak (CO2). CO2 asorsi
neebe lais liu husi estomagu neebe detekta hetan husi anin respiratorio.
c. Ezaminasaun feses.
koko no halo ezaminasaun ka
iha bacteria H. Pilori iha feses ou lae . resjultadu ne’ebe positivu bele
identifica bainhira akontese ikfeksaun. Ezaminasaun mis bele halo banhira feses
iha ran ruma .buat ida ne hatudu ran ba iha esofaghus.
e. ronsen canal digestive parte
posterior.
teste ne sei hetan sinal
sintomas gastritis ou moras sira seluk. Baibain sei husu atu tolan fluido
barium depois diroten. Fluido nee sei casaco canal digestive no sei claru
bainhira ba rontgen.
f. Analisa estomagu
tes ida ne’e hodi hatene acido nee’be hasai no metodu ida ne’ebe importante hodi hatene diagnosa moaras esophagus. Ho akumula nasogastria hatama ba esophagus no halo aspirasaun esophagus laran hodi halo analise ba jejum hodi halo analise. Analise basal hodi sukat BOA (basal acido output) semplanejamento koko hodi fo prevensaun diagnosa sindrom Zolinzer-Elison (tumor ida iha pankreas ne’ebe hasai gastrim ho total ne’ebe boot no seluk sei fo kausa asiditas justu.)
g. Analisa stimulasaun
Hodi hetan no sukat acido ne’ebe sai
masimas,(MAO maximm acid output) bainhira fo aimoruk ne’ebe sente acido ne’ebe
sai hanesan histamine ou pentagastrim, koko hodi hatene teradynia aklorhiria ou
lae.
4) Psicosocial
Hatuir sentiment pasiente ho moras, ho maneira oinsa atu enderece e halonusa ho pasiente nia asaun ne’ebe halo ba nia aan. Hanoin konaba nia moras

0 Response to "KONSEITU TEORIA GASTRITIS"
Post a Comment