Graduasaun

Graduasaun
hadomi nafatin o nia prosesu

KONSEITU TEORIA GASTRITIS


gastritis


CAPITUTO II

2.1. Konseitu Teoria G

2.1.1.Difinisaun

-Gastritis hanesan inflamasaun nebe akontese iha kamada mukosa no sub mukosa estomagu problema sempre mosu iha menbram mukosa tamba halo dieta arbiru.(smeltzer,2001:1062;suyono,2001:127;hadi 1999:181;hinchliff.1999:182).

- Gastritis hanesan inflamasaun nebe akontese iha mukosa estomagu (kapita selecta kedokteran,edisi ketiga hal 492).

- Gastritis hanesan inflamasau ida ou inflamasaun mukosa estomagu akut,kronik,difus,ou local (parafiologia, sylvia 4prince hal 422).

- Gastritis hanesan prosesu inflamasaun iha camada mukosa no sub mukosa stomagu no hispatologi bele hare liu husi inflamasaun iha ita nia sel-sel sira, iha fatin refere (ilmu penyakit dalam jihit ii)

- Gastritis hanesan inflamasau local ou hafahe an ba bacteria (charlene j,2001,hal:138).

- Gastritis hanesan inflamasau ida iha ita nia mukosa estomagu nebe akut ho estragus iha erosit.erosif tamba inflamasau nebe akontese iha parte mukosa.Modelo bot husi gastritis mak gastritis errosive ou gastritis hemoragik sangramento mukosa estomagu akontese,signifika menus ona komunitas mukosa iha nia fatin.

-Gastritis fahe ba parte rua(2)mak hanesan:

ü  Gastritis akut

Hanesan modelu gastritis ida nebe ita sempre hasoru iha klinika mak gastritis akut erosif.

-Gastritis akut erosif hanesan inflamasaun mukosa estomagu nebe akut ho problema-problema erosif.Ita hatene katak erosif wainhira problema nebe akontese la tama liu laran duke mukosa muskularis.

 

ü  Gastritis Kronik

Gastritis kronik hanesan inflamasaun iha parte mukosa estomagu nebe kronika (soeparma,1999      Hal;201).

Modelo Hispatology

-  gastritis kronik superfisial

-gastritis kronik atropik

-aprofi estomagu

-metaplasma intensional

Dinamika /mudansa hispatology glandula husi mukosa estomagu sai mukosa glandula intestino delgado nebe inklui sel globet.

2)Distribuisaun Anatomia

-gastritis kronik korpus (gastritis tipe A)sempre liga ho prosesu autroimun nbo kontinua sai anemia pernisiosa tamba akontese problema absorpsi vitamin B12.wainhira problema absorsi ne’e akontese husi derificar selula pariental,nebe halo sekresaun acido estomagu menus.

-kronik antrum (gastritis Tipe B)sempre hetan no iha relasaun bacteria (Gastritis Hilicobacter Pylorico ).

2.1.2. Anatomia ho Fisiologia

 

-Estomago hanesan sacomuskular ida nebe mamuk ,nia fatin iha parte karuk iha kabun  nia leten,iha los ruin iga nia okos, estomago ema bo’ot nia naruk 10 inchi no bele bo’ot hodi bele akumula hahan no bee,iha galon 1.Wainhira estomago mamuk,nia bele lipat an,hanesan akordium ida.Wainhira estomago prense ona ho aihan nia sei nakloke an halo bo’ot.

-estomago halo processu no rai hahan tuir prosesu atu husik ba iha intestino delgado,wanhira hahan tama ba ita esophagus ho estomago (esophagel sphincter)sei loke an no husik hahan tama ba estomago.Wainhira tama ba estomago anel nee taka.Parede estomago nee husi mukosa-mukosa husi muskulos nebe forte,wainhira hahan iha estomago,parede estomago hahu harahun  hahan sira,iha ne’eba kedas glandula sira ne’ebe iha mukosa iha parede estomago hahu hasai suco gastrico(iha mos enzima sira no acido estomago nian)atu bele harahun diak liu tan hahan sira.

-hanesan suco gastritis mak acido hidrokiorida.Acido nee korosif tebes wainhira paku besi mos bele tama iha saco gastriko nee.parede estomagu protégé husi mukosa sira hanesan bicarbonato.gastritis baibain akontese bainhira mekanismu proteje nee failansu no halo estraga parede estomagu.

2.1.3 Etiologi

 

-Gastritis Akut

Kauza husi aimoruk analgetik anti inflamasaun mak hanesan aspirin (aspirin nebe nia dose menus bele kauza erosi mukosa estomagu).sasan kimia hanesan:lisol,alcohol,fuma,kafein lada,esteroid ho digitalis.

Gastritis mos bele kauza husi aimoruk hanesa aspirin ho aimoruk anti inflamasi non esteroid(AINS )bele kauza mos husi mikrosirkulasi mukosa estomagu, hanesan trauma, ahi-han ho sepsi (mansjoer,anf,1999,hal;492).

-Gastritis kronik

Kauza no patogenesis babain seidauk bele detekta,gastritis ida nee hanesan akontesimentu baibain ba iha inan aman sira,maibe deskonfia ba iha sira nebe konsumu alcohol,kauza seluk mak hanesan :dieta nebe arbiru,han barak liu,han ho lais no hahan nebe barak liu ho pimento nebe nakunun ho mikroorganismu,factor psikologi, stress primer ou sekunder bele hasae produsaun acido,paristik stomagu, stress  mos bele aumenta halo hahan book an no parede stomagu sai forte,ida ne’e bele kauza  inflamasaun ba iha stomagu .

2.1.4.patofisiologia

 

-Istimulasaun selula vagas ne’ebe barak wainhira stress psikologi bele kauza sekresaun ne’ebe halo husi nekleus motorik dorsalis nervus vagus ,wainhira liu husi nervus vagus ba iha parede stomagu iha sistema nervus enterik depois glandulas gaster ou boracha stomagu,waimhira mukosa iha atrium stomagu halo sekresaun hormona gastrin no halo selula-selula pariental ne’ebe produs acido hidroklorinnya maka’as liu hodi akontese iritasi ba iha mukosa stomagu (cuyton.1997,1021.1022).

-aimoruk sira,alcohol, acido empedu,ou enzima pancreas bele estraga mukosa kambung ,interompe barrier mukosa stomagu ,bele hamosu iritasaun no inflamasaun ba iha mukosa stomagu no nekrosis ida ne’ebe bele akontese performasaun parede stomagu no(perdarahan)ou ran ne’ebe sei barak no peritonitis (long.1996:196).

2.1.5 Komplikasi

 

a) Gastritis Akut

- Gastritis akut  bele  kauza  husi stress,zat kimia hanesan aimoruk sira,alcohol ,hahan ne’ebe  manas ,ou nakonun  ho acido .Ba ida ne’ebe stress sei akontese istimulasaun nervus (NV) ne’ebe bele hasae acido klorida (HCI)iha stomagu,wainhira iha CHI ne’ebe iha stomagu nia laran sei halo senti laran sae,muta no anoreksia.

b) Gastritis kronik kauza husi bakteria gram negative Helikobakteri Pylori ,Bakteria pathogen (Helikobakterypylori  nia bele halo infeksi iha ita ema idaidak nia isin lolon liu hus  ibun no liuliu akontese ou transforma husi inanba bebe dala ruma la iha sintomas (asimptomatik) dalaruma bersarang ho bakteria Helikobakteri pylori  nia bertahan iha ita nia kabun selama ita sei moris . No durante 10-15%ne’ebe  hetan infeksi dalaruma bele hetan moras ,kanek iha lambung ou iha mos ita nia 12 jari,barak liu kanek ne’ebe dalabarak akontese iha usus 12 jari duke iha lambung.

Helikobakteri pylori hanesan tipo ida husi bakteria gram negative no nia modelo spiral no nia bele atu moris ba kondisaun iha oan fatin ne’ebe di’ak no ho ar be’ebe ituan .Helikobakteri pylori berkoloni iha ita nia lambung laran no hamutuk ho kanek ne’ebe iha ita nia lambung ho iha duodeno (hare gambar)infeksi husi helikobakteri pylori no barak hetan iha ema ne’ebe iha nasaun-nasaun ne’ebe ho standar ekonomia ne’e tun no iha qualidade saude ne’ebe la di’ak atu hela no hahu forma kanek.Helikobakteri pylori hela ho superfisie iha lambung li husi interaksi liu husi membrane bakteria lektin ho olo gosakarida ne’ebe spesifik husi glikoprotein menbram sel-sel epitel lambung .

Mekanismu primeiru husi bakteria mak halo inisiasaun atu hadia ou junta kanek liu husi produsaun veneno VaCA.Veneno VaCA sei harahun selula-selula ne’ebe hamutuk iha besik stomagu liu husi maneira oi-oin mak hanesan mudansa funsaun endolissosom ,hasae permebilitas parasol ,halo pori iha membram plasma ou iha apoptosis (sel ne’ebe oho an).

Iha individuo seluk ,bakteria pylori mos halo infeksaun iha isin stomagu nian.Wainhira   kondisaun ne’e akontese hela de’it halo infeksaun ne’ebe luan ne’ebe mak fo influensia iha besik stomagu nomos tumor stomagu .Tumor stomagu hanesan tumor ida ne’ebe bele kauza ba mate .

Infeksaun iha parede stomagu mos hanesan factor resiku husi tipu importante .tumor limfa (limpatik neoplasma ) iha stomagu ou baibain ita bolu limfoma,KALT(mukosa sociated tissue).Jaringa  limpoid  ne’ebe  ligasaun ho mucus (lendir )infeksaun helicobacter piloriku funsaun importante kuidadu tumor ne’ebe iha.Limforma bele tama wainhira ita kombate bakteria iha antibiotic .Helikobakteri pillory so bele hetan iha ita ema no nia halo adaptasaun  ho stomagu. Wainhira individuo ida hetan infeksaun bakteria piloriku ne’e la identifika ,wainhira iha fase infeksaun kronik ,bakteri bele halo influensia ba isin wainhira iha mudansa husi stomagu. Ulceras instestinais ho duodenais bele resolve ho produsaun acido de stomagu  maibe sempre mosu fila fali tamba bakteria noinfeksi kronik stomagu nafatin iha .

2.1.6.Manifestasaun Kliniku

 

a) Gastritis Akut  Erosive

Gastritis akut erosive iha modelu ne’ebe oioin,ida ne’ebe Kaman maka asintomatik nomos to’o makas maka bele halo ema mate nia sinais ho sintomas mak:

1)      Hematematis  ne’ebe bele komesa makas ne’ebe mak akontese husi  ran ne’ebe menus.

2)      Iha kazu bo’ot ,sintomas ladun maibe  asintomatik .

3)      Ddalaruma halo laran sa’e  no muta.

4)      Ran sai barak husi feses .

5)      Anemia difisiensia  netiologia ne’ebe lalos .

6)      Ita sempre hare husi ema ne’ebe ran sai barak.

 

b) Gastritis kronik

1) Oioin no lalos

2) Sentiment nakonun ho anoreksia

3) Distress epigastrick ne’ebe la real

4) Bosu lalais

2.1.7. Diagnostiku

- Tuir priyanto ,2006 ,diagnosa  ba pasiente gastritis mak :

a) Hare ran hanesan HB,H+,leokosit ,trombosit .

b) Hare no sek endoskopi.

c) Hare no sek hispatologi biopsy no segmentu estomagu .

2.1.8  Lalaok medis

a)  Hare Ran

kok ne’e uza hodi hare iha H pillory iha ran,resultadu teste positivu hatudu katak pasienete halo ona kontaktu husi bakteri iha tempu balun iha nia moris maibe la hatudu katak pasiente  ne’e  rasik  hetan ona infeksaun. Halo teste ran mos hodi hatene katak anemia ga lae,ne’ebe akontese ran sai barak tamba gastritis .

 

b)  koko area respiratorio                                                                                             

metodu diagnostiku sira tuir prinsipio katak urea muddda husi UREASE H.PILORY KARBODIOKSIDA (CO2). Hasai lalais liu husi parede esophagus no bele detekta iha dalam respiratorio.

 

c) Ezaminasaun feses

koko  no halo ezaminasaun ka iha bacteria H. Pilori iha feses ou lae . resjultadu ne’ebe positivu bele identifica bainhira akontese ikfeksaun. Ezaminasaun mis bele halo banhira feses iha ran ruma .buat ida ne hatudu ran ba iha esofaghus.

 

d) Endoskopi dsluran digestive parte leten 

Ho testeida ne bele hetan la iha normal ba iha saluran digestive parte posterior neebe la hetan husi sinar-x. koko ida nee halao ho metode hatama selan kiik neebe fleksibel (endoskop) liu husi ibun no tama ba iha esophagus. Estomagu no parte posterior intestine neebe kiik.

No peskossu sei halo anastesia depois endoskop hatama hodi garantia katak pasiente ente konfortabel ho teste .bainhira iha jaringan laran iha canal digestive neebe hare ho diskunfia. Dotora sira sei foti sampel itoan (biopsy) husi canal seluk. Sampel ida nee sei lori ba laboratorio hodi cek .teste ida nee ho durasaun neebe han 20 minute to 30 minutu. Sei hatete fo Pasiente labele fila bainha teste nee sei la remata. Maibe tenke hein toh efek husi anatesi lakon toh oras 1 ou oras 2 .

 

e)ronsen canal digestive parte posterior.

teste ne sei hetan sinal sintomas gastritis ou moras sira seluk. Baibain sei husu atu tolan fluido barium depois diroten. Fluido nee sei casaco canal digestive no sei claru bainhira ba rontgen.

 

 

2.2 Konseitu prosesu enfermagem

2.2.1 Penkajian

 

Anamese inclui :

1. Identifica Pasiente

a.       Naran              :

b.      Idade               :

c.       Sexo                :

d.      Hela fatin        :

e.       Sub-distrito     :

f.        Relijiaun          :

g.      Estudu             :

h.      Kondisaun       :

i.        Moras agora    :

j.        Moras anterioe :

2. Ezaminasau fisiku : Review of system

a.       B 1 (breath)    : takhipnea

b.      B 2 (blood)      : takikardi, hiportermia, distrimia pulsu perifer menus, kor kulit mudansa

c.       B 3 (brain)     : ulun fatuk moras, vontade la iha, nia konsensia la dun diak , disorientasi, moras epigastrum

d.      B 4 (bladder)   : oliguri, asediu balansu fluido.

e.       B 5 (bowel)    : ranmenus, anorexia laransae. Muta, maras ulu hati, la iha toleran ho hahan neebe manas,

f.        B 6 (bone)      : vontade la iha,

3.) Ezaminasaun diagnostic

a.       Ezaminasaun ran: teste ida nee atu halo ezaminasaun fisiku ba H.pylori iha ran. Rejustadu neeb positive hatudu katak pasiente halo kantakto ho bacteria ba nia moris tomak maibe ida nee la iha hatudu katak pasiente kontami bacteria kona infeksaun. Teste ran mos atu cek ran midar neebe akontese ran husi estomagu bainhira gastritis.

b.      Koko area respiratorio

Metodu diagnostic ho base primsipio katak area neebe muda husi urease H. pylori iha estomagu sai amonjak (CO2). CO2 asorsi neebe lais liu husi estomagu neebe detekta hetan husi anin respiratorio.

c. Ezaminasaun feses.

koko  no halo ezaminasaun ka iha bacteria H. Pilori iha feses ou lae . resjultadu ne’ebe positivu bele identifica bainhira akontese ikfeksaun. Ezaminasaun mis bele halo banhira feses iha ran ruma .buat ida ne hatudu ran ba iha esofaghus.

e. ronsen canal digestive parte posterior.

teste ne sei hetan sinal sintomas gastritis ou moras sira seluk. Baibain sei husu atu tolan fluido barium depois diroten. Fluido nee sei casaco canal digestive no sei claru bainhira ba rontgen.

f. Analisa estomagu

tes ida ne’e hodi hatene acido nee’be hasai no metodu ida ne’ebe importante hodi hatene diagnosa moaras esophagus. Ho akumula nasogastria hatama ba esophagus no halo aspirasaun esophagus laran hodi halo analise ba jejum hodi halo analise. Analise basal hodi sukat BOA (basal acido output) semplanejamento koko hodi fo prevensaun diagnosa sindrom Zolinzer-Elison (tumor ida iha pankreas ne’ebe hasai gastrim ho total ne’ebe boot no seluk sei fo kausa asiditas justu.)

g. Analisa stimulasaun

Hodi hetan no sukat acido ne’ebe sai masimas,(MAO maximm acid output) bainhira fo aimoruk ne’ebe sente acido ne’ebe sai hanesan histamine ou pentagastrim, koko hodi hatene teradynia aklorhiria ou lae.

4) Psicosocial

Hatuir sentiment pasiente ho moras, ho maneira oinsa atu enderece e halonusa ho pasiente nia asaun ne’ebe halo ba nia aan. Hanoin konaba nia moras

0 Response to "KONSEITU TEORIA GASTRITIS"

Post a Comment

Iklan Atas Artikel

Iklan Tengah Artikel 1

Iklan Tengah Artikel 2

Iklan Bawah Artikel